Josip Broz Tito
Dokumentarac o Josipu Brozu Titu
Rani život
Josip Broz rođen je sedmog svibnja 1892. u Kumrovcu, selu u Hrvatskom zagorju. Bio je sedmi od osmero djece Franje Broza i Marije Javeršek. Kršten je i odgojen kao katolik. Njegov otac, Franjo, bio je Hrvat čija je obitelj živjela u selu tri stoljeća, dok mu je majka Marija bila Slovenka iz sela Podsrede. Sela su bila udaljena samo 16 km i njegovi roditelji vjenčali su se 21. siječnja 1891. Svoje rano djetinjstvo proveo je u Sloveniji pa je iz tog razloga imao problema s hrvatskim jezikom kada se vratio u Hrvatsku.[1]
Školovanje i prvi poslovi
U srpnju 1900. godine, u dobi od 8 godina, Broz je krenuo u osnovnu školu u Kumrovcu. Završio je četiri godine školovanja. Tijekom života bio je loš u pisanju zbog ograničenog školovanja. Nakon napuštanja škole, počeo je raditi za ujaka na obiteljskoj farmi. 1907. godine njegov otac želio je da Broz emigrira u SAD, ali nije si to mogao priuštiti. S 15 godina napustio je Kumrovec i otišao u Sisak gdje mu je bratić Jurica pomogao da se zaposli u restoranu. Taj posao mu je ubrzo dosadio te je Broz naredne tri godine bio šegrt bravara Nikole Karasa. U dobi od 18 godina zaposlio se u Zagrebu i sudjelovao u svojem prvom radničkom protestu. Pridružio se Socijademokratskoj stranci Hrvatske i Slavonije.[1] Nakon "izleta" u Italiju, gdje nije našao posao, vratio se u Zagreb gdje je sudjelovao u velikim demonstracijama. Nakon toga radio je u Sloveniji, Češkoj, u tvornici automobila "Benz", u njemačkom Ruhru, Beču, gdje je radio u tvornici automobila "Daimier" kao probni vozač. Naučio je njemački i češki jezik, usavršio svoj i izučio nove zanate. [2]
Prvi svjetski rat
1913. godine otišao je u austro-ugarsku vojsku gdje je relativno brzo napredovao i stekao podoficirski čin. Otkrio je i talent za mačevanje te je dobio srebrnu medalju na prvenstvu austro-ugarske vojske u toj disciplini. Početkom Prvog svjetskog rata 1914. godine shvatio je da to nije njegov rat i da nema za što ratovati. Odveden je u Petrovaradinsku tvrđavu i tamo je proveo neko vrijeme, ali nije osuđen nego je poslan na frontu u Galiciju pa zatim na Karpate. Na fronti je bio do 25. svibnja 1915. kada je ranjen i zarobljen. U ruskoj bolnici proveo je trinaest mjeseci gdje je mnogo čitao i naučio ruski jezik. Nakon izlječenja, kao zarobljenik poslan je na rad u selo Kalasijevo. Iz Rusije je pobjegao u Finsku, a nakon oktobarske revolucije htio je pristupiti ruskoj komunističkoj partiji.[3]
Komunistička partija Jugoslavije
1920. godine vratio se u Zagreb i postao članom Komunističke partije Jugoslavije. U Zagrebu je nastavio propagirati komunizam, zbog čega je nekoliko puta završavao u zatvoru. 1928. godine uhićen je i osuđen na pet godina zatvora. Tek je 1934. godine pušten, ali uz uvjet da ne smije napustiti rodni Kumrovec. Promijenio je ime i odselio se u Samobor te nastavio s partijskim poslovima. 1937. godine preuzeo je vodstvo Komunističke partije, ali je tek 1939. službeno imenovan njenim sekretarom. Na toj poziciji za vrijeme Drugog svjetskog rata oformio je partizanski odred koji se odupirao fašističkim osvajanjima. Već se za vrijeme rata počeo smatrati velikim antifašističkim vođom, a nakon rata i priznatim državnikom. Bio je postavljen na najvažnijim državnim funkcijama, među kojima su bili i predsjednik privremene vlade, vrhovni zapovjednik armije te generalni sekretar Partije.[4]
Slike iz zatvora
Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
1948. godine odupro se Staljinu, odbacivši njegovu neprijateljsku politiku prema socijalističkoj revoluciji u Jugoslaviji. Odbijanjem prihvaćanja tzv. Informbiro-a koji je sadržavao agresivnu politiku Staljina prema Jugoslaviji, Tito je, uime načela ravnopravnosti naroda i komunističkih partija svih zemalja odbacio politiku međunarodnoga diktatorstva velike sile. Prvi puta je za predsjednika Republike izabran 14. siječnja 1953. godine. Od ranih 1950-ih godina pa sve do svoje smrti razvijao je golemu međunarodnu djelatnost, jedan je od začetnika pokreta nesvrstanosti s kojim su se identificirale mnoge novooslobođene zemlje u svijetu. Za goleme i trajne zasluge koje je stekao za sve narode Jugoslavije i za njihovu državnu zajednicu tri puta je proglašavan narodnim herojem. Bio je biran za doživotnog predsjednika SFRJ. Za izvanredan doprinos vojnoj znanosti i praksi, posebno za doprinos i zasluge u izgradnji teorije i prakse oslobodilačkog rata Tito je 1976. dobio doktorat vojnih znanosti i umjetnosti. Proglašen je i počasnim članom mnogih akademija znanosti i umjetnosti. [4]
Ljubavni život
Tito je imao četiri braka. Svaki od njih bio je nesretan na svoj način. Obzirom da svoje ambicije nije mogao uskladiti s obiteljskim životom, okarakteriziran je kao glavni krivac za neuspjeh tih brakova.
Ruskinja Pelagija Denisovna Belousova bila je prva Titova supruga. Vjenčali su se 1919. godine kada ona još nije bila ni blizu punoljetnosti, nakon čega odlaze u Hrvatsku gdje Pelagija rađa troje djece od kojih je preživio samo Žarko. 1928. godine, nakon što je Tito osuđen na višegodišnji zatvor zbog komunističkih aktivnosti, Pelagija se razvodi od Tita o čemu ga je obavijestila pismom. Tito preuzima brigu o sinu 1936. godine.
Te godine oženio se dvadeset godina mlađom njemačkom komunisticom Annom Köenig. Razlog za brak navodno je bio taj što je Broz imao previše obveza i nije se mogao dovoljno posvetiti sinu Žarku koji je bio problematičan mladić. Godinu dana kasnije Anna je streljana u moskovskom zatvoru nakon što ju je Staljinova tajna policije optužila da je njemački špijun.
Sljedeća žena bila je Herta Haas, bogata slovenska Židovka. S Titom se upoznala 1937.godine u Parizu. Vezu su započeli tek nakon dvije godine i ubrzo se vjenčali u Zagrebu. Nedugo zatim, Tito odlazi u Beograd gdje započinje vezu s Davorjankom Paunović zbog koje ostavlja trudnu suprugu. Herta mu je rodila sina Aleksandra-Mišu.
Posljednja Titova zakonita supruga bila je Jovanka Budisavljević, 32 godine mlađa Ličanka. Vjenčali su se 1952. godine. [5]
Tito i Jovanka na slici
Kult ličnosti
Tito je bio veoma popularan državnik, ne samo među svojim narodom, već i među slavnim ljudima i državnim moćnicima drugih zemalja. Bio je na glasu kao veliki zavodnik, još veći ratnik, a priče o njegovom životu dosezale su razmjere legendi. Nakon njegove smrti i raspada Jugoslavije, ljudi su o njemu i njegovom režimu iskazivali dvojako mišljenje. Dok su jedni Titov socijalizam smatrali zlatnim dobom regije, a njega velikim državnikom i vođom, drugi su ga smatrali zločincem, a njegovu državu diktatorskom. Ova podjela među ljudima ostala je gotovo jednaka do danas, dok povjesničari otkrivaju da ima istine i u jednom i u drugom mišljenju.[2] Upravo zbog te podjele među mišljenjima odabrala sam ovu temu kako bih dodatno istražila o Josipu Brozu.
Smrt
Tito je umro 4. svibnja 1980. godine u Ljubljani te je pokopan četiri dana kasnije u Beogradu, u "Kući cvijeća". Njegov grob i danas je jedna od beogradskih turističkih atrakcija. Na Titov pogreb došli su gotovo svi najveći državni službenici iz 127 država. Njegov pogreb i danas se smatra najvećim pogrebom nekog državnika u povijesti.[2]
Popis korištene literature
[1] Infogalactic: the planetary knowledge core (2018.) Josip Broz Tito. Dostupno 6.6.2018. na https://infogalactic.com/info/Josip_Broz_Tito
[2] Grgić, S. (2009.) Josip Broz Tito. Dostupno 5.6.2018. na http://povijest.net/2018/?p=2984
[3] Rašović, R. (2015.) Tko je Tito, a tko Josip Broz? Dostupno 6.6.2018. na https://www.vecernji.hr/vijesti/tko-je-josip-broz-tito-1005035
[4] Biografija.com (2018.) Josip Broz Tito. Dostupno 5.6.2018. na https://www.biografija.com/josip-broz-tito/
[5] Jurišić, R. (2011.) MARŠAL I ŽENE: Ljubavni život Josipa Broza Tita kroz četiri nesretna braka. Dostupno 6.6.2018. na https://lupiga.com/vijesti/marsal-i-zene-ljubavni-zivot-josipa-broza-tita-kroz-cetiri-nesretna-braka
Izvori fotografija
1. http://bih-x.info/wp-content/uploads/2016/03/Josip-Broz-Tito.jpg
4.https://karsh.org/wordpress/wp-content/uploads/2018/05/Yousuf-Karsh-Josip-Broz-Tito-1954.jpg
5. http://povijest.net/wp-content/uploads/2014/12/prvi-svjetski-rat1.jpg
7. https://infogalactic.com/w/images/2/26/Josip_Broz_Tito_in_prison_1928.jpg
8. https://eurosong.hr/wp-content/uploads/2013/01/jugoslavija.jpg
9. https://ip.index.hr/remote/indexnew.s3.index.hr/images2/tito_jovanka_rex.jpg
10. https://narod.hr/wp-content/uploads/2016/11/josip_broz_tito-e1481120298860.jpg